Božićna drvca dolaze u raznim oblicima, bojama i veličinama, a osim prirodnih postoje i umjetna izrađena od recikliranih materijala. Rasprava o tome da li je korištenje prirodnog ili umjetnog božićnog drvca bolje za okoliš nastavlja se, pogotovo kako se bliži sezona blagdana. Ekološki osviješteni potrošači često nas pitaju je li pravo Božićno drvce bolje od umjetnog?
Kao uzgajivači borova jamčimo da se broj posađenih borova uvijek obnavlja, na svako posječeno stablo, dolazi nova sadnica, svaka vrsta ima svoj karakterističan miris i ne postoji baš ništa poput mirisa božićnog drvca koji će vas uvesti u blagdanski ugođaj. Dok raste, bor poput svih zelenih biljaka, troši ugljični dioksid i proizvodi kisik. Ugljični dioksid apsorbira se kroz iglice, kombinira se sa sunčevim svjetlom i vodom kako bi stvorio hranu i oslobodio kisik. Taj se proces naziva fotosinteza. “Ugljik” se skladišti u drvu, iglicama i lišću i čini oko polovice suhe mase. Jedan hektar prirodnih božićnih drvca godišnje potroši oko 500 kilograma ugljičnog dioksida. Na toj istoj površini godišnje se proizvede oko 1000 kilograma kisika, to je količina koju 15-20 ljudi udahne u godini. Pravi prirodni borovi mogu se reciklirati i kompostirati u humus, osiguravaju stanište divljih životinja i stvaraju sezonska radna mjesta, a prilikom uzgoja ne koristimo kemijska gnojiva i pesticide. Prilikom uzgoja borova ne stvara se šteta u prirodi, jer drvca uzgajamo namjenski za potrebe božićnih blagdana i sadimo ih na kultiviranim parcelama u našim borovicima.
Umjetno drveće sadrži nerazgradivu plastiku i moguće metalne toksine poput olova te koristi proizvode na bazi nafte za proizvodnju. Većina umjetnih stabala izrađena je u Kini i mora se otpremati na velike udaljenosti, prijevoz takvih umjetnih drvaca dodatno postaje značajan izvor oslobađanja ugljika. S druge strane, industrija umjetnog drveća ističe da se njihov proizvod može ponovno upotrijebiti i tako spašava nekoliko stvarnih stabala od berbe. Važna činjenica je da se umjetno drvce koristi 5-10 godina nakon čega završava na otpadu i nema mogućnost razgradnje i recikliranja.
Ovo su samo primjeri tvrdnji dviju izrazito različitih industrija. Uzimajući u obzir cjelokupni proizvodni ciklus pravih i umjetnih stabala, teško je na temelju znanstvenih podataka utvrditi koja je vrsta drveća najbolja, ali jedno je sigurno proizvodnja pravih božićnih drvca pomaže okolišu, podržava lokalne zajednice i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, dok kupnja umjetnih stabala uglavnom podržava proizvođače u Kini i štetna je za okoliš.
Vi birate i donosite odluku hoće li Vaš prostor ukrasiti prirodno Božićno drvce ili umjetno.
Naši vjerni kupci upoznati su s našim lokacijama, jer već godinama poslujemo na istim adresama. Prodaja Borova na našim štandovima vrši se svake godine u periodu; 17.-24- prosinac od 10h do 20h svakog dana.
Svake godine u ranijem periodu 1.11.-8.12. primamo online narudžbe za božićna drvca s dostavom na području Zagreba.
Prijavite se na našu listu korisnika i javiti ćemo Vam na vrijeme kada kreću pripreme i narudžbe za Božićna drvca. Budite prvi koji će moći naručiti naša selektirana drvca uz mogućnost besplatne dostave i ostalih pogodnosti za naše stalne i vjerne kupce.
Živa Božićna drvca u teglama s korijenom odličan su izbor za dugoročno ukrašavanje prostora. Drvca s korijenom u tegli pogodna su za kućanstva ali i za ukrašavanje otvorenih prostora.
Naša Božićna drvca svake godine ukrašavaju mnogobrojne prostore, terase, prilaze, trgove, ulaze i poslovne objekte.
Drvce s korijenom u tegli možete kupiti ili iznajmiti i vratiti nakon blagdana.
